DA LI
Često postoji dilema master ili doktorat. Na master studije idu oni koji žele da studiraju u stranoj zemlji i posle nađu bolji posao, a na doktorske oni koji žele da postanu eksperti u nekoj oblasti, i posle rade kao istraživači ili profesori. Nemojte ići na doktorat zato što već imate master, ili jer to tako treba. Često u poslu nailazim na ovako lineralno razmišljanje, (završio sam master, na redu je doktorat) i to je recept za katastrofu. Neretko se dešava da doktorske studije u inostranstvu upišu naši studenti potpuno nespremni za to. Ne znaju akademsko pisanje, ne znaju da istražuju, a ne znaju ni šta će sa sobom tih 4-5 godina doktorata. Zato se pre samog apliciranja zapitajte da li stvarno sebe vidite u tome. (Mnogi odu na doktorat koji nikada ne završe. Master studije u inostranstvu su dobar test da li ste zaista kandidat za doktorat, kako akademski tako i životno.) Ovaj tekst služi da ne napravite takvu grešku.
Ja nisam aplicirala na doktorat jer mislim da trenutno nisam za akademski rad. Planiram na MBA za koju godinu, što bih savetovala svima koji su završili neki društveni ili prirodni fakultet, koji nije ekonomija, a trenutno su u biznisu. MBA je za mlade ili sredovečne ljude koji imaju bar 5 godina radnog iskustva i planiraju ili vode karijeru na liderskim pozicijama. MBA nije za studente koji su tek izašli sa fakulteta.
Sa druge strane, mnogi studenti imaju dva mastera, i to je ok. Master služi da se nauči nešto novo, ili usavrši neka veština. Drugi master, koji završite, je daleko bolja stavka u CV-iju nego doktorat koji ne završite. Nemojte da vas ludačka pomama za veštačkim doktoratima u Srbiji zavede – to je provincijalizam. Zna se šta je doktor nauka. Ako ste zaista spremni za doktorat (imate prosek iznad 9, radite kao istraživač, objavljivali ste radove i želite da radite na fakultetu i pišete knjige) nastavite sa čitanjem ovog teksta.
KAKO
Apliciranje na PhD je velika, velika gnjavaža.
Što se tiče spiska dokumentacije, sve je isto kao i za Master studije (cv, motivaciono, preporuke, sertifikat engleskog i prevedene diplome), s tim da je za doktorat je potreban i PhD proposal, odnosno predlog istraživanja. O tome je Mihajlo Popesku kod nas već napisao dobar tekst. Toplo vam savetujem da pročitate sve tekstove o doktorskim studijama u inostranstvu. Nema ih puno, a svi su korisni.
SA KOJIM PARAMA
Samo ludaci plaćaju svoj doktorat u inostranstvu. Ako plaćate svoj doktorat, onda nešto debelo nije u redu, jer da ste neki naučni potencijal, neko bi vam dao stipendiju ili projekat da se finansirate. Ako to nije slučaj, gubite vreme. (Još nisam videla slučaj da je neko nije dobio stipendiju za PhD, a posle imao brilijantnu akademsku karijeru.) Doktorat je kao zapošljavanje, radi se kao istraživač na projektu, piše se teza, predaje se na fakultetu i prima se plata, odnosno stipendija, koja je viša od one za Master. S obzirom da doktorat traje 3-5 godina, stipendija je najvažnija.
- http://scholarship-positions.com/ (ovaj je najbolji)
- http://www.scholarshipportal.com/
- Švedska (prijava svake godine do 10.januara) sajt
- Mađarska (prijava do 5.marta) sajt
- Francuska (prijava do 17.marta, ali je za dvojni doktorat i u Srbiji i u FR) sajt
- Nemačka (prijava je svake godine do 15.novembra) sajt
- Visegrad fond (prijava svake godine do 31.januara) sajt
- Srbija – Fond za Mlade talente (prijava svake godine do 15.oktobra) sajt
STIPENDIJE UNIVERZITETA
Ovo je uvek bolja opcija, jer kada vas plaća univerzitet, to znači da vas baš žele, i imaćete bolju poziciju unutar departmana (ne mora da znači, ali uglavnom je tako.) Ovde su Holandija i Belgija ok, kao i Engleska, Nemačka i Francuska, Najviše stipendija daje Amerika, a ne zaostaju ni Britanija, kao ni azijske zemlje. Pogledaj njihove univerzitete da li traže dokorante i pogledaj i ove sajtove za stipendije.
Zaključak
Što bi rekla Generacija 5 – najjači ostaju!