Drugu januarsku priču o doktoratima na duhovit način, u stihu, donosi Duško Krsmanović, doktor nauka prava i ekonomije i savetnik za ekonomiju i trgovinu u Ambasadi Kraljevine Holandije u Beogradu. Ima veliko iskustvo u formalnom i neformalnom obrazovanju, i njegov savet dosta vredi. Možete pogledati jednu sjajnu emisiju o njemu ovde.
ZAŠTO DOKTORAT?
Pišem, a ne znam čemu sve to…
Iako je centralno pitanje „Kako na master?“, mislim da prethodno svako od vas trebalo da se upita sledeće pitanje – da li na master ili doktorat? Ovo „da li“ mi mnogo dođe bitnije od ovog „kako“. A evo i zašto…
Nemam nikakvu nameru da vas obeshrabrujem već da vas navedem da preispitate vaše planove i zaista dobro promislite da li vam je doktorat neophodan za vašu karijeru? Morate imati na umu da su to najmanje tri godine vašeg života, pa ako niste planirali da živite večno, dobro razmislite kako da ih upotrebite. Pođimo zato od vaše motivacije. Kako bih maksimalno skratio ovaj deo osnovno pitanje koje imam je sledeće – da li znate koji je vaš research question? O čemu želite da pišete, zašto baš o tome, i šta mislite da uradite sa proizvodom vašeg istraživanja? Ako nemate kristalno jasnu ideju i odgovore na ovo pitanje, možda bi trebalo da još jednom razmislite o ideji pisanja doktorske disertacije. U svetu koji je počeo da hiperprodukuje doktore nauka, dodatna PhD diploma ne znači mnogo u pogledu zapošljavanja, sem ako niste zaista izvanredni u tome o čemu pišete. U konkurenciji studenata iz celog sveta je zaista ogromna, i potrebno da se dobro pomučite da budete izvanredni. Ta izvanrednost znači da ste spremni da tokom tri godine u najmanju ruku radite po 8h dnevno na vašoj tezi. To je minimum. Ako mislite da radite kod nas, znajte da naše društvo ne može da absorbuje toliko doktora nauka, a ako mislite da radite negde drugo – morate biti u samom vrhu.
KAKO JE NA DOKTORATU?
Šta čekaš više stariji si čovek…
Ako mislite da je PhD program dobra prilika za odmor i uživanje, bolje idite na more. Jer ako radite istraživanje koje nije zapaženo u akademskim krugovima na svetskom nivou, godine koje ste utrošili na rad su sa stanovišta vrednosti za buduću karijeru verovatno bačene, pogotovo za korporativnu karijeru. Neko ko je u međuvremenu dobio tri godine praktičnog radnog iskustva će imati prednost u odnosu na vas. Zato dobro razmislite čime želite da se bavite, da li vam je dvanaestočasovno sedenje za računarom prihvatljivo, i šta ćete uraditi sa proizvodom vašeg istraživanja. Ja i dalje mislim da sam tri godine provedene na doktorskim studijama mogao bolje da iskoristim, iako sam za to vreme napisao dve knjige uz svoju tezu koja je i sama jedna posebna knjiga. Uglavnom, doktorske studije u principu nisu lake, dosta se radi, iziskuju dosta fokusa i samodiscipline. Ako zaista niste sigurni da će vam pomoći u životu, i ako zaista niste sigudni da ćete biti najbolji, možda je bolje da razmislte o nekoj alternativi. Tri-četiri godine nisu malo, mislite o tome.
KAKO NA DOKTORAT?
Tražiću te preko ambasade, baš me briga da li takve stvari rade….
Pretpostavimo da baš želite na doktorske studije u inostranstvo, i tačno znate zašto. Ako je tako, a jeste, da pređemo neke od osnovnih uslova koji će vam pomoći da ponovo postanete student i dobijete stipendiju (a vrlo moguće i platu što je mnogo bolja opcija)! Pomenuću neke od uslova koji se boduju kada aplicirate i način kako da povećate svoje šanse. Ovo važi pre svega za doktorske studije, ali logika je slična i za dobar deo master studija.
* Nije matemarika, da se od nje bojimo… Imajte dobre ocene sa prethodnih studija, nema tu neke mudrosti. Imajte najbolje ocene iz oblasti u oblasti u kojoj želite da doktorirate. Potrebno je da imate neki smislen dokaz da vas tema zaista zanima, da ste sposobni da sedite, radite, učite i da ste fokusirani. Ocene nisu dokaz pameti, već jake volje. Za doktorat vam je to najbitnije.
* Davno sam ti rođen brate, iz ovog grada nisam mak’o, al’ vidio sam svijeta puno… Biografija. Neka bude prilagođena programu na koji aplicirate, što generalnija to gora. Imajte kvalitetne aktivnosti van fakulteta. Što više to bolje. Budite nagrađivani, takmičite se, i pišite u bilo kojoj formi. Sposobnost i iskustvo u pisanju eseja i članaka zna da se dosta visoko boduje pri pregledu aplikacija. Profesori se trude da izaberu doktorante koji će biti sposobni da lako pišu.
* Pišem ti pismo jer zajedno nismo…. Dobro se potrudite oko predloga istraživanja koji se obično traži. Kontakrirajte studente sa programa koji su već primljeni i zamolite ih da vam pošalju tekst. Potrudite se da se osvrnete na temu blisku profesorima sa programa. Probajte da shvatite ko čita vaše aplikacije i približite se tim osobama, citirajte ih, konfrontirajte se sa njihovim rešenjima… Ali im budite blizu stilom i interesovanjem. Konsultujte profesore sa drugih programa, pozovite se na razgovore sa njima. Budite korak ispred.
* Željo moja najsladji otrove… Motivaciono pismo ne sme da bude dugačko, jedna strana je idealna. Osobe koje imaju jasnu motivaiju nemaju potrebu da okolišaju i šire. Budite originalni, iskreni, pomenite zašto želite baš taj program, zašto baš taj profesor, zašto baš ta zemlja ili grad. Ovde možete biti i lični (sviđa mi se jezik), ali je bitno da budete iskreni i nedvosmisleni. Navedite takođe koja je korist programu od vas kao studenta? Koja je korist vašoj zemlji, da li ste prvi koji će pisati o tome, da li vaša teza ima neku neakademsku primenu? Pomozite im da se osete da dajući vama podršku istovremeno podržavaju i neke više ciljeve. Ali obavezno navedite da vam je vaš research question glavna motivacija i da samo tim želite da se bavite i da jedva čekate da dobijete kvalitetno mentorstvo. Kad vas prime, hteli vi to ili ne, ali po pravilu ćete i promeniti research question.
* Mrgude, kad ti ljubav zafali tad ti naruči je, a kad mene ne bude, preporuči me... Preporuke. Preporuke drugih ljudi se zaista čitaju. Insistirajte da dobijete dobre preporuke i da budu dobro napisane. Što veće akademsko ime ili nečija funkcija to bolje.
I da, neka vam svi dokumenti budu na sjajnom engleskom jeziku. Posebno research proposal.
APLICIRANJE NA DOKTORAT
Treba vremena, i vremena…
Spremanje aplikacije za doktorat zna da potraje, pa krenite na vreme. Šaljite unapred šest meseci email profesoru sa željenog programa i pitajte ga šta misli o vašoj ideji, temi… Bitno je da je vaša motivacija izvan okvira standardne aplikacije. To su neke sitne stvari koje znatno mnogu da vam povećaju šanse i za prijem na program i za stipendiju.
ERASMUS MUNDUS DOKTORAT
Ja sam doktorirao na Erasmus Mundus doktoratu prava i ekonomije, koji se održava na Univerzitetima Rotterdam, Bolonja i Hamburg. Prednost EM doktorata je što de dobija odlična umreženost po Evropi, a tu je i solidna stipendija. Nekima je problem bila mobilnost, i potreba da se živi na više mesta tokom programa, ali meni je to odgovaralo. Svaki EM doktorski program uvek daje po stipendiju za Zapadni Balkan, pa ga treba imati u vidu.
Srećno!
Duško Krsmanović
Ukoliko Vas zanimaju studije u inostranstvu, pošaljite nam besplatan upit