A šta posle Mastera? Master!
Nakon sjajnog teksta koji je napisala za Kako na Master 2013. o Masteru koji je završila, sada vam piše o svom drugom Masteru. Tatjana Slijepčević dobila je Chevening stipendiju za University College Lodnon (UCL)! Ovo je priča koja će vas uveriti da se sve može kad se hoće.
Zašto dva Mastera?
Prije nego što sam upisala prvi Master iz Međunarodnih odnosa i evropskih studija, već sam odlučila da ću poslije njega upisati još jedan jednogodišnji Master.
Pohađanje dva Mastera za mene je bila mogućnost da steknem znanje iz dvije različite oblasti, da iskusim dva različita obrazovna sistema kao i život u nekoj drugoj zemlji jer ni tada nije bilo dileme da će novi Master biti isključivo u inostranstvu.
Između moja dva Mastera prošlo je 6 godina tokom kojih sam promijenila tri posla, završila praksu u Washingtonu, semestar na Georgetown univerzitetu, praksu u Evropskoj komisiji u Briselu, kao i nekoliko programa stručnog usavršavanja u regionu i inostranstvu. Dakle, bilo je intenzivno. U međuvremenu se ideja o tome šta ću studirati jasno iskristalisala – Public policy. Za ovu odluku presudan je bio Policy Development Fellowship Program kao i poslovi koje sam radila, a koji su svi velikim dijelom bili vezani za kreiranje javnih politika. Pošto sam već od ranije imala ambiciju da studiram u Londonu, gdje postoje neki od najboljih mastera za javne politike u Evropi, to je bila savršena kombinacija.
Direktan upis na državni Univerzitet Roehampton u Londonu
POGLEDAJTE NAŠ PARTNERSKI ROEHAMPTON UNIVERZITET U LONDONU!
Apliciranje za Chevening stipendiju
Početak rada na ostvarenju ovog cilja je bio lak i direktan zahvaljujući Chevening stipendiji vlade Velike Britanije. Aplikaciju za Chevening sam počela raditi ubrzo nakon što je poziv otvoren u augustu 2014. godine. Aplikacija nije zahtjevna, ali iako sam u svijetu pisanja aplikacija i motivacionih pisama već skoro 15 godina, i ovoj aplikaciji sam pristupila kao da prvi put pišem aplikaciju i detaljno pročitala sva uputstva i sve informacije na stranici. Moj savjet svima je da se detaljno informišu o svim pravilima i uslovima jer nekada detalj može da odluči o konačnom ishodu. Drugi korak za mene je bio da dobijem preporuke koje uvijek tražim od osoba koje su veoma zauzete tako da im to treba dosta unaprijed najaviti. Nakon ovoga sam krenula u pisanje aplikacije i predala je prije roka, što je također bitno jer kada se aplikacija predaje u zadnji čas sistem često bude preopterećen tako da rizikujete da poslije svog rada i pisanja tehnički niste u mogućnosti predati aplikaciju.
Pored aplikacije za stipendiju, Chevening zahtijeva i da se aplicira na tri univerziteta što je uslov da se dobije stipendija. Stipendiju možete dobiti uslovno, ali morate biti primljeni na jedan od fakulteta da biste definitivno dobili stipendiju. Selekcija aplikacija za Chevening stipendiju prolazi nekoliko krugova, posljednji i odlučujući je intervju u ambasadi. Najbitnije je da pokažete da znate tačno šta hoćete, zašto i kako ćete to primijeniti dalje u svom radu, i kako se sve ono što ste do sada radili uklapa u tu vašu ambiciju. Potrebno je da ste precizni, sigurni u sebe, da tačno kažete zašto baš ta stipendija, zašto baš UK i zašto univerziteti koje ste odabrali. Ja sam na intervju bila pozvana u martu i već tada sam bila primljena na dva fakulteta što je bio ogroman plus i znatno uticalo na to da dobijem stipendiju.
Čim sam predala aplikaciju za Chevening stipendiju počela sam aplicirati na fakultete. To su klasične aplikacije u kojima popunjavate lične podatke, podatke o obrazovanju i radnom iskustvu, šaljete CV, preporuke, motivaciono pismo, eventualno neke svoje publikacije ili pišete još neki dodatni kraći esej ili analizu. Također je potreban i certifikat o znaju jezika, IELTS, TOFEL ili nešto slično. Neki fakulteti u UK priznaju TOFEL, a neki ne tako da i o tome treba voditi računa i obezbijediti i taj papir na vrijeme. Znam puno papira, certifikata, ovjernih kopija diploma, preporuka, ali isplati se!
University College Lodnon (UCL)
Moj izbor fakulteta je bio University College Lodnon (UCL), Queen Mary University of London i Oxford University. UCL je bio prvi jer je nudio program koji je bio tačno ono što sam htjela, spoj praktičnog i akademskog, a također mi je bilo bitno da studiram u Londonu gdje se sve dešava, gdje se nalaze najbitnije institucije, gdje dolaze bitni ljudi, i gdje su prilike za umrežavanje i učenje izvan fakulteta enormne.
Nakon što sam primljena na UCL, dobila konačnu potvrdu za stipedniju, našla smještaj u Londonu, završila vizu i ponovo spakovala kofere za novu avanturu preselila sam se u London prošlog septembra. Meni je ovo bio sedmi put da se selim u inostranstvo tako da promjenu nisam ni osjetila, ali pretpostavljam da za nekoga ko prvi put odlazi da studira u stranu zemlju može biti izazvno, ali to je prirodno i dio cijelog procesa.
UCL je veoma dobro organizovan univerzitet, profesionalan i efikasan, godišnje prima oko 25.000 studenata. Izuzetno dobro rangiran, prošle godine je dijelio drugo mjesto sa Oxfordom u UK, a 2014. bio rangiran peti na svijetu. Naravno, sve je elektronski i online, od sajta pa do pristupa katalogu bibiloteke, a tu je i puno online platformi za pojedinačne odsjeke i predmete, forume, pristup materijalima, rasporedu časova, zakazivanju konsultacija sa profesorima, predavanju ispita i eseja, i rezultata ispita. UCL ima i svoju telefonsku aplikaciju „UCL go“, tako da ste u svakom trenutku o svemu informisani, a ako se izgubite negdje u kampusu ova aplikacija vas brzo vraća na pravi put. Svi studenti imaju i email adrese sa UCL domenom. Za sve postoje tačno određena pravila, procedure i rokovi kojih se mora strogo pridražavati. Svaki student ima svoj broj pod kojim predaje ispite ili eseje tako da je ocjenjivanje potpuno anonimno i objektivno, a tu je i softver za plagijarizam kroz koji mora proći svaki rad koji se radi kod kuće i koji jasno pokaže sve sličnosti koje vaš rad ima sa drugim radovima i izvorima. Sistem ocjenjivanja je rigorozan i malo studenta dobija ocjenu ”distinction“, za to je potrebno da budete inovativni, kreativni, da vam je kritička analiza izuzetno dobra i da u svom radu ponudite nešto novo.
A kako je studirati na UCL-u? Drugačije, puno drugačije od svih drugih obrazovnih sistema kroz koje sam prošla. Najveća razlika za mene je bila njihov proaktivni pristup studiranju, što znači da studenti najviše trebaju da rade samostalno, da istražuju, čitaju, promišljaju, analiziraju i koriste sve dostupne resurse.
Nastava je podijeljena na tri trimestra ili terma, prvi od oktobra do decembra, drugi od januara do marta i treći od aprila do juna. U prva dva terma, na polovini imamo “reading week“ kada nema predavanja i tada bismo trebali da pročitamo ono što nismo stigli. U trećem termu nema predavanja, to je period kada se spremaju ispiti (ukoliko polaganje nije bilo nakon prvog terma), kada se pišu eseji i radi na tezi. Ja za svaki predmet imam deset sati predavanja i deset sati vježbi. Predavanja imam samo tri puta sedmično, predavanja i vježbi sedmično imam svega osam sati. I to je ta najveća razlika u odnosu na moje prethodno obrazovanje. Dok sam u Sarajevu, a kasnije i na prvom Masteru na faksu provodila po 8 sati dnevno (nekad i 12) i gdje se svaki detalj obrađivao na predvanjima i vježbama, ovdje toga nema. Na predavanjima uglavnom dobijemo osnovne koncepte, ideje i definicije i more literature tako da je na studentima da rade sami. Od studenata se očekuje da na predavanja dolaze spremni i da su već pročitali sve ono što je planirano za tu sedmicu. A reading liste su jednom rječju duge, iskreno mislim da malo ko stiže da sve pročita.
S druge strane, profesori su uvijek dostupni za studente, bilo konsultacije uživo ili preko emaila, na email su mi odgovarali i tokom raspusta iako su neki bili u Hong Kongu. Na svakom odsjeku je veliki broj asistenata koji su na raspolaganju za dodatna objašnjenja i podršku. Vjerujem da je ovakav način rada i nastave velikim dijelom i zbog toga što su akademski zahtjevi za profesore i asistente veoma visoki i moraju konstantno biti aktivni, raditi istraživanja, objavljivati radove i dalje se obrazovati.
Vježbe su praktična strana studiranja, kada se radi u labu, ukoliko se radi kodiranje ili učenje nekog sofvera, kada studenti drže prezentacije, analiziraju se studije slučajeva ili diskutuje na određene teme.
Rad na tezi počinje veoma rano, već u februaru. Temu i istraživačke metode odobrava poseban odbor, svakom studentu se dodjeljuje supervizor i sastanci sa supervizorom su obavezni, ukoliko se ne održe teza se ocjenjuje nulom. Interesantno je da nema javne odbrane rada, što mislim da je nedostatak jer je odbrana prilika da se diskusija produbi, da student pokaže širinu znanja, i također lijep i svečan čin i kruna svega što je prethodilo. Ali dobro, tako je kako je!
UCL ima izuzetno dobro razvijenu mrežu različitih servisa, savjetovališta i klubova. Studentska unija je veoma jaka, kao i “Career Service”. Ogromna pažnja se posvećuje razvoju karijere i zapošljavanju nakon fakulteta. Možete dobiti praktične savjete za pisanje CV-ja, pripremu za intervju i slično. UCL je dobro povezan sa tržištem tako da na univerzitet stalno dolaze kompanije i organizacije da se predstave i regrutuju potencijalne uposlenike. Za studente je ovo prilika da se direktno upoznaju sa ljudima u firmi koja ih interesuje, dobiju savjete iz prve ruke i već se postepeno počinju pripemati za slijedeću fazu života. Tu je podrška i za one koje se odluče za doktorat.
Zašto ne doktorat nego drugi master?
Prije svega smatrala sam da ću putem Mastera dobiti praktičnije i bolje primjenjivo znanje koje ću moći direktno koristiti kad se vratim na posao, i to mi se potvrdilo već na prvim predavanjima. Također sam smatrala da mi je previše da sada izdvojim nekoliko godina na doktorat u inostranstvu i da toliko dugo budem odsutna iz poslovnih krugova. U mnogim slučajevima doktorat vas usmjerava u akademsku sferu gdje se ja ne prolanalazim. Ovo je svakako moje mišljenje, neke od mojih kolega su uspješno doktorirale, tokom doktorata radile i na faksu i kao konsultanti na mnogih projektima, a poslije toga dobile super poslove. Ja sam se odlučila za ovu varijantu, iako doktorat ne isključujem, ali ostavljam za kasnije i to kao part-time varijantu.
Kako je živeti u Londonu?
Jednom rječju posebno. London je jedinstven i nakon života i studiranja u nekoliko svjetskih metropola, mislim da mi je ocjena dobra. Nije najljepši grad u kome sam bila, ali je ponuda društvenih, kulturnih, modnih, gastro i svih drugih sadržaja je izuzetna. Od opere i pozorišta, blues barova, festivala svjetlosti, kineske nove godine pa tako dalje….Ali najbolje da se u to sami uvjerite tako da počnite sa aplikacijama!
Nije loše kad se kraj prvog terma proslavi uz ovakak pogled! 🙂
Ukoliko Vam je potrebna pomoć oko pripreme dokumentacije i biranja programa, pošaljite nam besplatan upit
